Mazars porezne novosti - rujan 2022.
Novosti iz Republike Hrvatske
Porezna reforma
S ciljem zaštite standarda građana te poslovanja ustanova i poduzeća, Vlada Republike Hrvatske donijela je novi paket mjera za zaštitu od porasta cijena.
Jedna od takvih mjera odnosi se na rast neoporezivih primitaka zaposlenih. Naime, na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (» Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16., 116/18. i 80/22), Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 8. rujna 2022. donijela je Zaključak kako slijedi:
Zadužuje se ministar financija da donese Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak kojim će se povećati iznosi neoporezivih primitaka propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20 i 1/21), kako slijedi:
- prigodne nagrade s 3.000,00 kn na 5.000,00 kn godišnje
- novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 kn na 7.500,00 kn godišnje
- dar djetetu do 15. godina starosti s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje
- dar u naravi s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje
- novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika s 5.000,00 kn na 6.000,00 kn godišnje
- naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kn/km na 3,00 kn/km
- otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s 8.000,00 kn na 10.000,00 kn.
Dodatno, očekuje se da bi navedene promjene stupile na snagu početkom listopada 2022.
Poticaji za ugradnju toplinskih stanica i solarnih ploča
S ciljem postizanja energetske sigurnosti, za isporuku grijanja iz toplinskih stanica predlaže se smanjenje PDV-a na 5%. Navedeno uključuje i naknade za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke do 31. ožujka 2022, a odnosi se na kućanstva i poduzetnike.
Nadalje, kako bi se potaknuo prijelaz na obnovljive izvore energije, predložena je ukidanje PDV-a za isporuku i ugradnju solarnih ploča za kućanstva i neprofitni sektor.
Poseban porez na dobit
Kako bi se pravednije rasporedio teret krize, do kraja godine Vlada Saboru planira uputiti prijedlog Zakona o posebnom porezu na dobit. Cilj ovakvog Zakona je dodatno oporezivati poduzeća koja ostvaruju značaju razinu dobiti te čiji je iznos dobiti značajno porastao u odnosu na razdoblje prije nastupanja izvanrednih okolnosti. Nisu još poznati detalji ove moguće nove porezne obveze za poduzeća.
Ostale novosti
Mišljenje Porezne uprave - Promjene vezane za poslovanje kreditne institucije Revolut Bank UAB
Imajući u vidu promjene vezane za poslovanje kreditne institucije Revolut Bank UAB, Porezna uprava izdala je novo mišljenje vezano za mogućnosti isplate primitaka na račune poreznih obveznika otvorenih u istoj.
Naime, Porezna uprava je od Hrvatske narodne banke zaprimila obavijest prema kojoj je od 1. lipnja 2022. godine Revolut Bank UAB izdano odobrenje o proširenju pružanja usluga na području Republike Hrvatske. Uz pružanje usluga primanja depozita i ostalih povratnih sredstava, Revolut Bank UAB započinje s pružanjem platnih usluga. Konkretno, riječ je o uslugama otvaranja i vođenja računa za plaćanje kao što su tekući račun ili žiroračun u Republici Hrvatskoj.
S obzirom na navedeno, Porezna uprava navodi kako sa njihovog aspekta više nema zapreke za isplatom primitka na račune koje porezni obveznici imaju otvorene u toj banci. Stoga, predmetnim mišljenjem se stavlja van snage mišljenje od 27. rujna 2021. godine u dijelu koji se odnosi na mogućnost isplate primitaka na račune kreditne institucije Revolut Bank UAB.
Dodatno, iako je Porezna uprava izdala pozitivno mišljenje oko isplate primitaka na račun u Revolut banci potrebno je imati na umu da još uvijek ima nekoliko otvorenih pitanja, poput ovrhe na plaći i sličnoga koji u praksi kompliciraju korištenje Revolut računa za isplatu primitaka.
Mišljenje Porezne uprave - Suradnja s putničkim agencijama turoperatorima iz trećih zemalja
Porezna uprava u svom se mišljenju osvrnula na suradnju s putničkim agencijama turoperatorima iz trećih zemalja. Naime, postavljeno je pitanje vezano za primjenu odredbi članka 187. stavka 6. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost u slučaju kada putničke agencije i turoperateri iz trećih zemalja prodaju paket putovanja građanima i tuzemnim poreznim obveznicima te što se događa u slučaju kada su po toj osnovi registrirani za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj. Nadalje, postavlja se pitanje kako trebaju postupati tuzemne putničke agencije u slučaju kada posluju s putničkom agencijom ili turoperaterom iz treće zemlje, odnosno koje obveze u tom slučaju ima tuzemna agencija koja primjenjuje posebni postupak oporezivanja putničkih agencija. Posljednje pitanje vezano je za odgovornost tuzemne putničke agencije u slučaju ako se putnička agencija iz treće zemlje ne registrira i ne podnese porezne prijave u RH.
S obzirom na to da u upitu nisu navedene detaljnije informacije o isporukama obavljenim u okviru poslovnog odnosa između tuzemne putničke agencije i putničke agencije ili turoperatera iz treće zemlje, Porezna je uprava dala generalne komentare navodeći da, ako porezni obveznik nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu poreznog obveznika iz koje se usluga obavlja na području EU, na njega se ne primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija.
Nadalje, u svakom pojedinom slučaju potrebno je utvrditi obavlja li porezni obveznik koji nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu na području EU pojedinačne usluge (primjerice uslugu smještaja u turističkom objektu, uslugu prijevoza putnika, organizaciju izleta, večere, uslugu turističkog vodiča i slično) ili jedinstvenu uslugu koju čini više pojedinačnih elemenata, ali čije bi razdvajanje na pojedinačne elemente bilo umjetno. Ako takav porezni obveznik na području EU obavlja pojedinačne usluge, za svaku uslugu potrebno je utvrditi mjesto njezina obavljanja. U slučaju kada se mjestom obavljanja smatra RH, takva usluga podliježe oporezivanju hrvatskim PDV-om primjenom odgovarajuće porezne stope.
Također, ako porezni obveznik koji nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu na području EU obavlja jedinstvenu uslugu putovanja sadržanu od više elemenata, a u kojoj usluga smještaja u turističkom objektu u RH predstavlja glavni element jedinstvene usluge, tada se preostale usluge smatraju pomoćnim uslugama koje imaju isti porezni tretman kao glavna usluga.
Na usluge koje pruža porezni obveznik koji nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu na području EU, a koje se smatraju obavljenima u RH prema odredbama članaka 18. do 23. i članka 26. Zakona o PDV-u, bilo da je riječ o pojedinačnoj ili jedinstvenoj usluzi, ovisno o poreznom statusu primatelja usluge i o tome je li pružatelj usluge registriran za potrebe PDV-a u RH, PDV se plaća na sljedeći način:
- ako je primatelj tuzemni porezni obveznik ili strani porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u RH, a pružatelj usluge nije registriran za potrebe PDV-a u RH, primjenjuje se odredba o prijenosu porezne obveze temeljem članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u;
- ako je primatelj porezni obveznik, a pružatelj usluge je registriran za potrebe PDV-a u RH, pružatelj usluge zaračunava hrvatski PDV;
- ako je primatelj osoba koja nije porezni obveznik (primjerice građanin) pružatelj usluge zaračunava hrvatski PDV na jedan od sljedeća dva načina: (i) registrira se za potrebe PDV-a u RH ili (ii) registrira se u jednoj od država članica EU za primjenu posebnog postupka oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar EU prema odredbama članaka 119. do 125. Zakona o PDV-u (primjenjuje One Stop Shop - OSS).
Za kraj, Porezna uprava napominje da odredba članka 187. stavka 6. Pravilnika o PDV-u nema utjecaja na primjenu posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija na način propisan člancima 91 . do 94. Zakona o PDV-u, a koji primjenjuju tuzemni porezni obveznici. Također, potvrđuje da tuzemni porezni obveznik snosi odgovornost u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 127. i 127.a Zakona o PDV-u.
