Mazars porezne novosti - listopad 2021.

Porezna uprava nedavno je izdala mišljenje vezano za utvrđivanje iznosa kapitalnog dobitka na dionice koje su stečene putem opcijskog plana. Pitanje je kako se utvrđuje nabavna vrijednosti takvih dionica stečenih opcijskim planom (u pravilu je nabavna vrijednost takvih dionica niža od tržišne, zbog čega je potrebno platiti porez na dohodak prilikom stjecanja tih dionica).

Dionice su stečene opcijskim ugovorom koje su prilikom otkupa plaćene 50 USD, a njihova tržišna vrijednost je tada iznosila 200 USD. Na razliku između tržišne vrijednosti dionica i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, tj. na iznos od 150 USD (200-50) obračunat je porez na dohodak kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica po stopi od 20% i prirez porezu na dohodak.

Nakon mjesec dana, stečene dionice su prodane te je ostvaren primitak od 300 USD pa se pojavilo pitanje određivanja visine kapitalnog dobitka prilikom oporezivanja, tj. uzima li se kod određivanja kapitalnog dobitka kao nabavna vrijednost iznos od 200 USD (kolika je bila njihova tržišna vrijednost u trenutku stjecanja) ili se kao nabavna vrijednost uzima 50 USD koliko su dionice bile stvarno plaćene (a temeljem čega je plaćen i porez na dohodak zbog povoljnije kupnje).

Porezna uprava u mišljenju zaključuje da je poreznu obvezu potrebno utvrditi kao razliku između ugovorene prodajne cijene (300 USD) i nabavne vrijednosti od 200 USD. U konkretnom primjeru navedeno bi značilo da dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iznosi 100 USD (razlika između primitka u iznosu od 300 USD i nabavne vrijednosti u iznosu od 200 USD).

Mišljenje Porezne uprave - Pregled država s kojima je Republika Hrvatska potvrdila uzajamnost na području povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima

Porezna uprava je objavila popis zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila uzajamnost na području povrata PDV.

Osim država članica EU gdje je uspostavljen sustav EU VAT refund u okviru kojega porezni obveznici pod određenim uvjetima mogu ostvariti povrat PDV-a iz druge države članice (iako nisu registrirani za PDV potrebe u toj zemlji), povrat PDV-a je moguć i iz trećih zemalja pod uvjetom da je sklopljen bilateralni sporazum o uzajamnosti na području povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima. Temeljem toga je povrat PDV moguće zatražiti i iz Srbije, Švicarske i UK-a s kojima je Republika Hrvatska zaključila Sporazum o uzajamnosti na području PDV-a.

Objava Porezne uprave -  korištenje paušalnih obrta protivno svrsi zakona (prikriveni nesamostalni rad)

Porezna uprava nedavno je izdala priopćenje u okviru kojeg je napomenula kako su primijećeni slučajevi korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta. Naime, u određenim slučajevima, umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče se osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu.

U tom vidu, Porezna uprava zaključuje da takva postupanja motivirana isključivo iskorištavanjem pogodnijeg načina obračuna namijenjenog paušalnim obrtnicima predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona u slučaju postojanja obilježja nesamostalnog rada. Također, Porezna uprava je podsjetila porezne obveznike i na zakonski okvir koji se veže uz predmetnu tematiku, tj.  članak 12. a Općeg poreznog zakona (Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona) i članak 27. a Zakona o porezu na dohodak (Obilježja nesamostalnog rada).

S ciljem provjere takvih postupanja Porezna uprava će pokrenuti postupke provjere upućivanjem poziva da se popuni upitnik (Upitnik NR) o načinu poslovanja obrtnika. Na temelju obrasca NR preispitat će se postoje li obilježja nesamostalnog rada te utvrditi koriste li se porezne pogodnosti protivno svrsi zakona.

Mazars komentar:

Ovom objavom Porezna uprava je još jednom ponovila da će se fokusirati na paušalne obrte koji potencijalno imaju obilježja nesamostalnog rada tj. koji koriste porezne pogodnosti protivno svrsi zakona.  

Podsjećamo da se obilježja nesamostalnog rada određuju prema tri kriterija:

• kontrola ponašanja - činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva,
• financijska kontrola - činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada,
• odnos stranaka - činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama.

Uvidom u Upitnik NR primijetili smo da se Porezna uprava najviše fokusirala na sljedeća područja:

• Utvrđivanje odnosa s najznačajnijim isplatiteljem primitaka u promatranom razdoblju – isplatitelj primitaka čije isplate čine 50% ili više ukupnih primitaka (iz upitnika proizlazi da je ovo glavni kriterij koji određuje daljnju analizu; to i dalje ne znači da će se temeljem tog kriterija utvrditi postojanje nesamostalnog rada, već da će se detaljnije analizirati konkretan slučaj);
• Utvrđivanje elemenata kontrole ponašanja (određuje li isplatitelj primitka posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla, daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao, koristiti li opremu i sredstva za rad isplatitelja primitka i sl.);  
• Utvrđivanje elemenata financijske kontrole (nadoknađuje li isplatitelj primitka bilo koje druge poslovne i ostale primitke uz ugovorenu naknadu – naknada za bolovanje, godišnji i sl., ulaže li isplatitelj primitka u opremu, alate i materijale i sl.);                       
• Odnos stranaka (koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekata u nizu, može li se raskinuti posao s isplatiteljem primitka bez materijalnih i financijskih posljedica).

Shodno svemu navedenome, preporuka je preispitati postoje li odnosi sa vanjskim kooperantima (paušalni obrtnici, ali i drugi oblici poslovanja), a koji udovoljavaju ranije spomenutim obilježjima nesamostalnog rada.