Mazars porezne novosti - prosinac 2022.

Novosti iz Republike Hrvatske

Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba

Donesena je Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2023. godinu, a ona će iznositi 2,4%, što predstavlja sniženje u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 2,68%.

Osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja

Na stranicama Porezne uprave objavljen je nacrt Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu kojom je utvrđena najveća mjesečna osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu 8.203,08 EUR (61.806,11 kn), odnosno 98.436,96 EUR (741.673,28 kn) na godišnjoj razini. Pri tome, najniža mjesečna osnovica iznosi 519,53 EUR (3.914,40 kn). Također, izdvajamo kako će minimalna mjesečna osnovica za obračun doprinosa za članove uprave zaposlene u poduzeću u kojem obavljaju navedenu funkciju u punom radnom vremenu iznositi 888,67 EUR (6.695,68 kn).

Zakon o dodatnom porezu na dobit

Dana 16. prosinca 2022. godine Hrvatski sabor je donio Zakon o dodatnom porezu na dobit („porez na ekstra profit“) koji je, kao takav, jednokratni porez za 2022. godinu. Iz navedenog proizlazi da su obveznici dodatnog poreza na dobit obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti ako se u poreznom razdoblju ispune sljedeća dva uvjeta:

• Ostvareni su prihodi veći od 300 milijuna kuna (cca 39,8 milijuna EUR),
• Utvrđena je oporeziva dobit u iznosu većem od 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna razdoblja (razdoblje od 2018. do 2021. godine)a.

U nastavku donosimo pregled ključnih odredbi Zakona.

Porezna stopa i rokovi predaje porezne prijave

Stopa dodatnog poreza na dobit iznosi 33%, što znači da će porezni obveznik platiti porez na dobit po stopi od 18% te na ostvareni „ekstra profit“ platiti 33% dodatnog poreza na dobit. Dodatni porez na dobit obračunava se za porezno razdoblje koje je počelo od 1. siječnja 2022. godine.

Ako se poreznom obvezniku porezno razdoblje razlikuje od kalendarske godine, razdoblje obračuna i plaćanja prilagodit će se odredbama o podnošenju Prijave poreza na dobit. Rokovi podnošenja prijave i plaćanja porezne obveze jednaki su rokovima podnošenja prijave i plaćanja poreza na dobit.

U slučaju kada porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu, a ne dokaže da nije obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit, Porezna uprava ovlaštena je obvezu dodatnog poreza na dobit utvrditi procjenom.

Utvrđivanje osnovice dodatnog poreza na dobit  

Osnovicu za izračun dodatnog poreza čine pozitivna razlika oporezivog dobitka poreznog razdoblja i prosječni oporezivi dobitak četiri prethodna porezna razdoblja uvećana za 20%, dok oporeziva dobit mora biti iskazana pod rednim brojevima 36., odnosno 39., Obrasca PD.

Pri tome, ako je porezni obveznik u nekom od prethodnih poreznih razdoblja iskazao porezni gubitak, negativni iznos ili nula iskazani na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit neće uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti.

Osnovica dodatnog poreza na dobit mora se korigirati za ispravke prihoda ili poreznih obveza utvrđenih poreznim nadzorom.

Dodatno, prilikom utvrđivanja iznosa ukupnih prihoda, u obzir se ne uzimaju prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika te prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga (u slučaju povezane osobe, pod uvjetom da je isto provedeno do 31. listopada 2022.).Također, ne uzima se u obzir dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama, pod uvjetom da je isto provedeno do 31. listopada 2022.

Osim toga, prilikom utvrđivanja osnovice mogu se izuzeti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja.

Korisnici potpora prema Zakonu o poticanju ulaganja, umanjuju obvezu dodatnog poreza na dobit primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.

Propisana izuzeća

Nadalje, potrebno je napomenuti da je ovim Zakonom propisano izuzeće za novoosnovane samostalne poduzetnike koji podnose prvu poreznu prijavu za 2022. godinu.

Također, izuzeće je propisano u slučaju ako porezni obveznik nije iskazivao oporezivu dobit u pozitivnom iznosu na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit u sva četiri prethodna porezna razdoblja ili svim razdobljima obavljanja djelatnosti koja su kraća od istog razdoblja.

Dodatno, izuzeće se propisuje i za obveznike poreza na dobit koji okončavaju svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike ako podnose zadnju Prijavu poreza na dobit.

Solidarni doprinos

Dodatno, Zakonom je propisano da, ako obveznik poreza na dobit ne ostvari prihode veće od 300 milijuna kuna, što je jedan od uvjeta za utvrđivanje obveze dodatnog poreza na dobit, a ispuni uvjete vezane uz plaćanje solidarnog doprinosa prema Uredbi 2022/1854, isti će biti obveznik plaćanja solidarnog doprinosa prema Uredbi (minimalno 33%).

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada

Dana 16. prosinca 2022. godine Hrvatski sabor je donio Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada u okviru kojega je između ostaloga propisano da ugovaratelj solidarno odgovara za obveze koje njegov podugovaratelj kao poslodavac ima prema svojim radnicima. Također, propisano je da se ugovaratelj oslobađa odgovornosti ako je poduzeo sve odgovarajuće radnje kako bi od svoga podugovaratelja zatražio i dobio prije početka, odnosno tijekom trajanja obavljanja radova odnosno pružanja usluga:

• popis svih radnika zaposlenih na izvršavanju ugovora o pružanju usluga između ugovaratelja i podugovaratelja,
• za svakog pojedinog radnika zaposlenih na izvršavanju ugovora: identifikacijski podatak radnika, datum početka i završetka obavljanja radova i usluga te podatak o plaći radnika,
• za vrijeme trajanja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja, za svakog pojedinog radnika najmanje jednom mjesečno dokaz o isplati plaće i doprinosa za obvezna osiguranja koja se isplaćuju na plaću za prethodni mjesec.

Ostale novosti

Nova pravila međunarodnog oporezivanja – OECD Pillar Two

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je dana 12. prosinca 2022. godine primjenu mjera iz tzv. Drugog stupa (Pillar Two), kojim je propisana minimalna stopa poreza na dobit od 15% za multinacionalne grupe s konsolidiranim prihodom od minimalno 750 milijuna eura. Nova pravila umanjit će rizik od smanjenja porezne osnovice i prelijevanja dobiti i osigurati da najveće multinacionalne grupacije plaćaju dogovorenu globalno minimalnu stopu poreza na dobit, nezavisno od toga gdje im je sjedište ili u kojoj državi ili jurisdikciji posluju.

Direktiva mora biti transferirana u nacionalna zakonodavstva država članica EU do kraja 2023. godine. Na taj način, EU će biti predvoditelj u aplikaciji G20/OECD globalnih dogovora vezana za Drugi stup.

Dana 8. listopada 2021. gotovo 140 zemalja OECD-a/G20 uključivog okvira za eroziju porezne osnovice i prebacivanje dobiti (BEPS) postiglo je značajan sporazum o međunarodnoj poreznoj reformi, kao i o detaljnom planu provedbe.

Reforma međunarodnih pravila o porezu na dobit sastoji se od dva stupa:

• Stup 1 pokriva novi sustav dodjele prava oporezivanja najvećih multinacionalnih kompanija jurisdikcijama u kojima se ostvaruje dobit. Ključni element ovog stupa bit će multilateralna konvencija. U tijeku je tehnički rad na njegovim detaljima
• Stup 2 sadrži pravila usmjerena na smanjenje mogućnosti za eroziju osnovice i prebacivanje dobiti, kako bi se osiguralo da najveće multinacionalne grupe kompanija plaćaju minimalnu stopu poreza na dobit. Ovaj je stup sada zakonski ugrađen u EU direktivu koju su jednoglasno usvojile sve države članice.

Stoga, komisija je 22. prosinca 2021. godine predstavila prijedlog direktive čiji je cilj provedba 2. stupa na način koji je dosljedan i kompatibilan s pravom EU-a.