Mazars porezne novosti - studeni 2021.

Novosti iz Republike Hrvatske

Vezano za prošlogodišnje usvajanje izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojima su propisane odredbe koje se tiču novih pravila vezanih za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu fizičkim osobama iz drugih država članica EU, Porezna uprava nedavno je izdala mišljenje u kojem se ukratko osvrnula na nova pravila.

Naime, Porezna uprava navodi da se elektronički obavljenim uslugama u smislu Zakona o PDV-u, između ostalog, smatra isporuka slika, tekstova i informacija te omogućavanje pristupa bazama podataka, što sukladno Prilogu I., stavku 3. točki h) Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011, uključuje oglasni prostor na mrežnoj stranici.

Vezano za navedeno, upućujemo na ranije mišljenje Porezne uprave u kojem je pojašnjeno što se sve smatra elektronički obavljenom uslugom. Naime, prilikom određivanja smatra li se pojedina usluga elektronički obavljenom uslugom, potrebno je uzeti u obzir odredbe članka 7. Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 koja definira što se sve smatra elektronički obavljenim uslugama.

Pri tome, podsjećamo da PDV tretman takvih usluga ovisi o tome kome se takva usluga pruža, tj. radi li se o poreznom obvezniku ili ne.

S tim u vezi, u slučaju ako se usluga obavlja fizičkoj osobi (koja nije porezni obveznik), ista je generalno oporeziva prema mjestu gdje ta osoba ima sjedište, prebivalište i slično (tj. obračun PDV-a u državi članice potrošnje).

S druge strane, u slučaju ako se usluga obavlja poreznom obvezniku, ista je također oporeziva prema mjestu sjedišta primatelja (npr. u slučaju stranog poreznog obveznika primjenjuje se prijenos porezne obveze u skladu s člankom 17. stavkom 1. Zakon o PDV-u).

Dodatno, u ovom je mišljenju Porezna uprava uputila na bazu podataka koja sadrži informacije o stopama PDV-a u primjeni u svim državama članicama Europske unije, a koja je dostupna na mrežnim stranicama Europske komisije.

Novosti iz Europske Unije

CbC izvještavanje

Objavljivanje informacija o plaćenom porezu na dobit od strane multinacionalnih kompanija

Europski parlament usvojio je novi zahtjev kojim će nametnuti obvezu javnog izvješćivanja oko poreza plaćenog u svim državama članicama u okviru CbC izvještaja.   

Početak obveze izvještavanja za multinacionalna društva očekuje se u 2024. godini. Pri tome će države članice imati 18 mjeseci da prenesu Direktivu u nacionalno zakonodavstvo nakon što ona stupi na snagu, što se uskoro očekuje.

Novi zahtjev primjenjivat će se na multinacionalna društva i njihove podružnice koje imaju godišnji prihod veći od 750 milijuna eura te koje su aktivne u više od jedne zemlje EU-a. Društva koja su uključena morat će dostaviti informacije o iznosu poreza koji plaćaju u svakoj zemlji EU-a, kao i u zemljama uključenim na EU listi nekooperativnih jurisdikcija.

Osim plaćenog poreza, društva će morati dati podatke o prirodi svojih aktivnosti, broju zaposlenih po zemlji i dobiti/gubicima prije oporezivanja. Spomenute informacije bit će javno dostupne na internetu.

Više detalja o navedenome može se pronaći na mrežnim stranicama EU komisije.

Ostale novosti

Uredba o visini minimalne plaće za 2022. godinu

Na temelju članka 6. Zakona o minimalnoj plaći, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. listopada 2021. donijela Uredbu o visini minimalne plaće.

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. utvrđuje se u bruto iznosu od 4.687,50 kuna, odnosno u neto iznosu od 3.750,00 kuna.

Porezna uprava: Upitnik o prikrivenom radu

Hrvatska Porezna uprava pokrenula je postupak s ciljem detekcije prikrivenog nesamostalnog rada u svjetlu porasta broja paušalnih obrta koji obavljaju gospodarsku djelatnost.

U tom pogledu, Porezna uprava sastavila je upitnik za paušalne obrte s niskim poreznim opterećenjem, a u kojem se zahtjeva objašnjenje poslovnog modela kao i veze s najvažnijim klijentima (u vidu samostalnosti, kontrole, radnih sati, opreme, ugovor o naknadi, itd.).

Ako Porezna uprava utvrdi da se radi o prikrivenom radu, najvjerojatniji ishod bio bi taj da se paušalnom obrtu naknadno zaračuna iznos poreza i doprinosa koji bi bili plaćeni u slučaju da je riječ o isplaćenoj plaći (dohotku od nesamostalnog rada). Pri tome, ako ne bi bila u mogućnosti naplatiti utvrđeni iznos direktno od paušalnog obrta, Porezna uprava bi vrlo vjerojatno koristila raspoložive pravne instrumente kako bi naplatila odgovarajući iznos od „prikrivenog“ poslodavca.

Fokus Porezne uprave trenutno je na domaćim aranžmanima. Međutim, pokretanje sličnih postupaka može se očekivati za prekogranične aranžmane, posebice u slučaju kada je spomenuti poslodavac nastanjen u EU (uzevši u obzir da u tom slučaju hrvatska Porezna uprava ima pravnu osnovu za prikupljanje barem doprinosa od strane poslodavca nastanjenog u EU).

Zaključak / Mazars komentar:

Društva bi trebala pregledati svoje aranžmane s obrtnicima smještenima u Hrvatskoj kako bi utvrdili imaju li takvi aranžmani elemente prikrivenog rada (u suštini ili naizgled) te poduzeti odgovarajuće akcije kako bi se minimizirao rizik za izvođače radova. Ukoliko je potrebno, Mazars Hrvatska pruža pomoć društvima oko navedene problematike.