Mazars porezne novosti - studeni 2022.

Novosti iz Republike Hrvatske

Prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit

Dana 17. studenog 2022. godine objavljen je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit („porez na ekstra profit“) koji je, kao takav, jednokratni porez planiran za 2022. godinu. Iz navedenog proizlazi da su obveznici poreza na ekstra profit obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, ako se u poreznom razdoblju ispune sljedeća dva uvjeta:

  • ostvareni su prihodi veći od 300 milijuna kuna,
  • utvrđena je oporeziva dobit u iznosu većem od 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna razdoblja (razdoblje od 2018. do 2021. godine).

U nastavku donosimo pregled ključnih odredbi prijedloga Zakona. Napominjemo kako se još uvijek vode rasprave u vezi ovog prijedloga Zakona te su moguće izmjene.    

Porezna stopa i rokovi predaje porezne prijave

Stopa dodatnog poreza na dobit bi iznosila 33%, što znači da će porezni obveznik prvo platiti redovni porez na dobit po stopi od 18%, te dodatno na ostvareni „ekstra profit“ platiti 33% dodatnog poreza na dobit.

Primjer:

Godina (u tis kn)

2018

2019

2020

2021

2022

Prihod

100.000,00

 180.000,00

120.000,00

200.000,00

  400.000,00

Oporeziva dobit

 2.000,00

    4.000,00

    3.000,00

    5.000,00

   20.000,00

 

Izračun prosječne dobiti:

Godina (u tis kn)

2018

2019

2020

2021

Prosjek

Oporeziva dobit

 2.000,00

   4.000,00

   3.000,00

   5.000,00

3.500

Uvećano za 20%

 

 

    4.200,00

 

 

Izračun dodatnog poreza na dobit u 2022. godini

Stavke (u tis kn)

Iznos

Oporeziva dobit

20.000,00

Stopa poreza na dobit (18%)

3.600,00

osnovica za dodatni porez*

15.800,00

Dodatni porez (33%)

5.214,00

Ukupno porez

8.814,00

Porezno opterećenje

44,07%

*osnovica izračunata kao pozitivna razlika između oporezive dobiti u 2022. godini (20 milijuna kuna) i prosječne dobiti prethodnih 4 godine uvećane za 20% (4,20 milijuna kuna)

 

Dodatni porez na dobit obračunava se za porezno razdoblje koje je počelo od 1. siječnja 2022. godine.

Ako se poreznom obvezniku porezno razdoblje razlikuje od kalendarske godine, razdoblje obračuna i plaćanja prilagodit će se odredbama o podnošenju Prijave poreza na dobit. Rokovi podnošenja prijave i plaćanja porezne obveze jednaki su rokovima podnošenja prijave i plaćanja poreza na dobit.

U slučaju kada porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu, a ne dokaže da nije obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit, Porezna uprava je ovlaštena obvezu dodatnog poreza na dobit utvrditi procjenom.

Utvrđivanje osnovice dodatnog poreza na dobit

Osnovicu za izračun dodatnog poreza čini pozitivna razlika oporezivog dobitka poreznog razdoblja i prosječni oporezivi dobitak ostvaren u četiri prethodna porezna razdoblja, uvećana za 20%, dok oporeziva dobit mora biti iskazana pod rednim brojevima 36., odnosno 39., Obrasca PD.

Prilikom utvrđivanja iznosa ukupnih prihoda, u obzir se ne uzimaju prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika te prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga. Također, prema našem razumijevanju trenutnog prijedloga Zakona prilikom utvrđivanja osnovice za obračun dodatnog poreza, ne uzimaju se obzir preneseni porezni gubitci.

Propisana izuzeća

Prijedlogom Zakona propisano je izuzeće za novoosnovane samostalne poduzetnike koji podnose prvu poreznu prijavu za 2022. godinu. Također, izuzeće se propisuje i za obveznike poreza na dobit koji okončavaju svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike, ako podnose zadnju Prijavu poreza na dobit.

Solidarni doprinos

Prijedlogom Zakona propisano je da, ako obveznik poreza na dobit ne ostvari prihode veće od 300 milijuna kuna, a ispuni uvjete vezane uz plaćanje solidarnog doprinosa prema Uredbi 2022/1854, isti će biti obveznik plaćanja solidarnog doprinosa prema Uredbi (minimalno 33%).

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

U Narodnim novinama (NN 133/2022), 11. studenog 2022. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Prema navedenom, PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča za privatne stambene objekte, prostore koji se većim dijelom (više od 50%) koriste za stanovanje te javne i druge zgrade koje se većim dijelom (više od 50%) koriste za aktivnosti od javnog interesa, kao i isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada.

Pri tome, stopom PDV-a od 0% oporezuju se potrebna oprema i radovi, što uključuje grupu opreme fotonaponski paneli, inverter, baterija (opcionalno), građevinska konstrukcija i kabelski razvod, solarni kolektori, spremnik tople vode, cirkulacijska pumpa te radove i usluge i to izvođenje radova na montaži, projektiranje i ishođenje dozvola i priključenje na elektroenergetsku distribucijsku mrežu.

Dodatno, na isporuku grijanja iz toplinskih stanica (uključujući naknade vezane uz tu isporuku) obavljenu u razdoblju od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 113/22.) do 31. ožujka 2023. godine, PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%. Isto vrijedi i za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.

Ostale novosti

Pravo na odbitak pretporeza

Republika Hrvatska, kao država članica EU, obvezna je primjenjivati sudsku praksu Suda EU nadležnog za tumačenje odredbi Direktive Vijeća 2006/112/EZ, koje su implementirane u Zakon o PDV-u. Vezano za navedeno, donesena je bitna presuda Suda EU u predmetu C-9/20 Grundstücksgemeinschaft Kollaustraße 136.

U donesenoj presudi izneseno je sljedeće:  „Članak 167. Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2010/45/EU od 13. srpnja 2010., treba tumačiti na način da mu se protivi nacionalni propis kojim se predviđa da pravo na odbitak pretporeza nastaje već u trenutku izvršenja transakcije u slučaju kada, u skladu s nacionalnim odstupanjem na temelju članka 66. prvog stavka točke (b) Direktive 2006/112, kako je izmijenjena Direktivom 2010/45, obveza obračuna PDV-a u odnosu na isporučitelja nastaje tek u vrijeme naplate naknade, a naknada još nije plaćena.“

Porezna uprava se u službenom mišljenju osvrnula na donesenu presudu iz koje proizlazi da porezni obveznik, koji primjenjuje redovni postupak oporezivanja ili postupak oporezivanja prema naplaćenoj naknadi, kada primi račun za isporuku koju mu je obavio porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenoj naknadi, može odbiti pretporez tek kada tom dobavljaču plati račun. Pri tome, predmetna odluka Suda EU nije ograničena na konkretni slučaj.

Stajalište Europske komisije je da članak 167. Direktive o PDV-u povezuje trenutak nastanka prava na odbitak PDV-a i trenutak nastanka obveze obračuna tog PDV-a. Od tog pravila nije moguće odstupiti, osim ako Direktiva o PDV-u ne predviđa tu mogućnost. Nadalje, PDV koji se naplaćuje na isporuke robe i usluga koje obavljaju porezni obveznici koji primjenjuju postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama iz članka 66. točke (b) Direktive o PDV-u njihovi kupci mogu odbiti samo ako isporučitelj od njih primi taj PDV kao dio plaćanja za obavljene isporuke.

Primjena navedenog u praksi je započela od 1. prosinca 2022. godine.

Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Cipra – Uklanjanje dvostrukog oporezivanja

U razdoblju od 1. do 3. studenog 2022. godine izaslanstva Republike Hrvatske i Republike Cipra završila su pregovore o sklapanju Ugovora o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanju plaćanja poreza. U tom vidu, očekuje se uskoro i stupanje na snagu samog Ugovora.

Stupanjem predmetnog Ugovora na snagu dovest će do brojnih olakšica i poboljšanja, kao što su:

  • razne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda,
  • poboljšanje uvjeta te povećanje međusobne razmjene dobara i usluga,
  • poboljšanje uvjeta financijskih ulaganja,
  • povećanja gospodarskih aktivnosti predmetnih država.

Završetkom pregovora, obje će države započeti vlastite unutarnje postupke kojima se omogućuje potpisivanje Ugovora i njegovo naknadno potvrđivanje u parlamentima predmetnih država.

Dodatno bi napomenuli da će, stupanjem na snagu ovog Ugovora, Republika Hrvatska primjenjivat ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa svim državama članicama Europske unije.

Dokument

Mazars porezne novosti - studeni 2022.