EU mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): Osiguravanje usklađenosti vašeg opskrbnog lanca

Mehanizam je namijenjen rješavanju pitanja emisije stakleničkih plinova ugrađenih u proizvode iz sektora s visokom emisijama ugljika pri njihovom uvozu u carinsko područje Unije te se njime želi osigurati da se napori Europske unije za smanjenje emisija ne ponište uslijed premještanja proizvodnje u treće zemlje.

Prijelazno razdoblje CBAM-a započelo je 1. listopada 2023., zbog čega, ako već niste, svakako provjerite je li vaša tvrtka obuhvaćena CBAM-om. Čak ako vaša tvrtka nije obuhvaćena CBAM-om, trebali biste pripaziti na opseg CBAM-a jer se očekuje da će u budućnosti Uredbom biti obuhvaćen širi opseg proizvoda.

 CBAM – Dio većeg paketa

„Spremni za 55“ je zakonodavni paket donesen od strane Europske komisije u cilju usklađivanja politika EU-a s klimatskim ciljevima. Ovaj paket je usmjeren na osiguravanje pravedne, konkurentne i zelene tranzicije te uključuje nova pravila i ažuriranje zakonodavstva EU-a s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine.

Promatrajući paket „Spremni za 55“ s aspekta poreza, postoji značajna poveznica s Komunikacijom Europske unije o oporezivanju poslovanja za 21. stoljeće. U tom planu Europska komisija je iznijela svoju viziju poreznog okvira koji podupire zelenu tranziciju te je naglasila da će porezi kojima se nastoji utjecati na promjenu ponašanja imati ključnu ulogu u provedbi načela onečišćivač plaća. Najvažniji prijedlog unutar paketa „Spremni za 55“ s aspekta poreza je revizija Direktive o oporezivanju energije i CBAM, koji je povezan s već funkcionalnim EU sustavom trgovanja emisijama (ETS), obuhvaćen EU ETS Direktivom.

Što je CBAM i kako funkcionira?

Europska komisija je uzela u obzir da veliki broj međunarodnih partnera EU-a ima manje klimatske ambicije u usporedbi s EU zbog čega postoji rizik od izmještanja emisija ugljika. Zbog troškova povezanih s klimatskim politikama tvrtke sa sjedištem u EU-u mogle bi premjestiti svoju ugljično intenzivnu proizvodnju u inozemstvo kako bi iskoristile niže troškove usklađenosti s ekološkim propisima i zamijeniti svoje proizvode proizvedene u EU-u uvezenim proizvodima iz trećih zemalja. Kao rezultat toga, emisije u trećim zemljama mogle bi se povećati, umanjujući klimatske napore EU-a da smanji ukupne globalne emisije.

Jedan od primarnih ciljeva CBAM-a je izjednačavanje cijena između robe proizvedene u EU i robe uvezene iz trećih zemalja, kako bi se u konačnici uspostavili jednaki uvjeti za sve. Time će se osigurati da klimatski ciljevi EU-a ne budu umanjeni premještanjem proizvodnje u zemlje izvan EU-a s manje ambicioznom politikom zaštite okoliša. Osim sprečavanja rizika od izmještanja ugljika, CBAM-om će se potaknuti proizvođače iz trećih zemalja da upotrebljavaju tehnologije koje su učinkovitije u pogledu emisija stakleničkih plinova, kao i potaknuti vlade trećih zemalja da usvoje politike za industrije s intenzivnim emisijama, osiguravajući usklađenost s pravilima WTO-a.

Zeleni cilj EU i CBAM

S CBAM-om, EU nastoji nametnuti "porez" na emisije ugljika tijekom proizvodnje robe uvezene u Europsku uniju (tzv. "ugrađene emisije"). CBAM će nadopuniti postojeći EU sustav trgovanja emisijama ("EU ETS"), čime će se smanjiti izloženost curenju ugljika. Ugrađenu emisiju uvezene robe potrebno je deklarirati i kompenzirati s CBAM certifikatima.

Opseg CBAM-a – deklaranti

CBAM se odnosi na sve takozvane “deklarante” odnosno na tvrtke na čije ime je podnesena uvozna deklaracija u EU. Tijekom prijelaznog razdoblja, deklaranti trebaju zatražiti odobrenje kako bi i dalje mogli uvoziti CBAM robu nakon što CBAM u potpunosti stupi na snagu 1. siječnja 2026.

Opseg CBAM-a – imenovana roba

Trenutno su CBAM-om obuhvaćeni aluminij, željezo, čelik, cement, gnojiva, električna energija, vodik i nekoliko proizvoda kao što su npr. vijci. Očekuje se da će se ovaj opseg dodatno proširiti kako bi se obuhvatili svi proizvodi ETS-a do 2030. Proizvodi koji spadaju u opseg navedenih skupina određuju se prema oznaci kombinirane nomenklature („KN“).

Opseg CBAM-a – zemlje

Ukratko, CBAM se primjenjuje na sve zemlje koje nisu članice EU-a, osim onih koje već naplaćuju porez na emisiju ugljika koji je kao takav priznat od strane EU-a. Određena područja i zemlje iz Europskog gospodarskog prostora (EEA) isključeni su iz opsega CBAM-a (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska).

Očekivani vremenski tijek primjene Uredbe

CBAM je stupio na snagu u listopadu 2023. Od tada uvoznici mogu zatražiti odobrenje za uvoz proizvoda u okviru CBAM-a, kao i pridržavati se standarda izvješćivanja. Između 2023. i 2026. traje prijelazno razdoblje. Nakon prijelaznog razdoblja uvoznici će morati dobiti odobrenje od centraliziranog EU CBAM tijela za uvoz robe u okviru CBAM-a na carinsko područje Unije. Uvoznici će morati ispuniti obveze izvješćivanja i identificirati emisije sadržane u uvezenoj robi te u skladu s tim kupiti CBAM certifikate. Besplatna dodjela CBAM-certifikata polako će se ukidati do 2032. godine.

1. listopada 2023. - 31. prosinca 2025: Tvrtke trebaju prikupiti podatke o ugrađenim emisijama svoje uvezene (CBAM) robe i podnijeti tromjesečno CBAM izvješće.

1. siječnja 2025. – 31. prosinca 2025: Tijekom prijelaznog razdoblja od uvoznika CBAM robe se očekuje da se registriraju kao „ovlašteni CBAM deklarant“.

1. siječnja 2026. – nadalje: CBAM kreće u punu primjenu uključujući mjere provedbe.

​Što učiniti?

Očekuje se da će CBAM utjecati na mnoge uvoznike. Savjetujemo vam da provjerite:

• Na čije ime se roba uvozi: hoćete li biti deklarant?
• Provjerite šifre roba koje koristite pri uvozu u EU i procijenite spadaju li u trenutačni opseg CBAM-a.
• Provjerite opskrbni lanac proizvoda i procijenite mogu li uključene zemlje biti obuhvaćene CBAM-om.
• Procijenite/analizirajte cijeli opskrbni lanac kako biste pronašli ili proizveli proizvode s nižim ugrađenim emisijama ugljika.

Ovisno o odgovorima na gore navedena pitanja, ključno je postaviti kontrolne mehanizme koji će vam omogućiti izračunavanje i izvješćivanje o ugrađenim emisijama za proizvode koji se uvoze u EU.

Važnost 'zelenih poreza' kao što je CBAM sve više raste. Što se tiče CBAM-a, ključna pitanja za organizacije bit će određivanje cijena unutar poduzeća, osiguravanje odgovarajućeg pogleda na carinsko zakonodavstvo u smislu oznaka „KN“ i pravila o podrijetlu te izbor primjenjive metode transfernih cijena u slučaju uvoza sirovine u okviru CBAM-a.

Organizacije će morati:

• Razmotriti trebaju li i dalje primjenjivati metodu usporedivosti i kako će se nositi s kriterijima usporedbe;
• Razmotriti hoće li i kako prebaciti sve veće troškove usklađenosti na svoje kupce;
• U potpunosti razumjeti svoj globalni lanac opskrbe i geografski sastav njihovih emisija.

Za organizacije je ključno da čim prije počnu revidirati svoj opskrbni lanac kako bi osigurale usklađenost sa CBAM-om. Javite nam se ako imate pitanja.